Od 1. siječnja 2025. godine u Hrvatskoj na snagu stupa novi porez na nekretnine, koji donosi niz promjena za vlasnike stanova, kuća i drugih stambenih objekata. Ova porezna reforma dio je šire strategije Vlade za povećanje pravednosti poreznog sustava, smanjenje poreznog opterećenja na rad i stabilizaciju tržišta nekretnina, a najviše će pogoditi vlasnike nekretnina u urbanim i turistički atraktivnim područjima.
Što će biti predmet oporezivanja?
Porez se uvodi na stambene objekte, dok su nekretnine koje služe za poljoprivredu ili nestambene djelatnosti izuzete iz sustava oporezivanja. Ključno je da se porez plaća od trenutka stvarnog korištenja nekretnine, što znači da prazni objekti ili oni koji nisu funkcionalni za stanovanje neće biti predmet oporezivanja. Vlasnici koji s korisnikom imaju sklopljen dugoročni najam od najmanje deset mjeseci godišnje također su oslobođeni plaćanja poreza na tu nekretninu.
Kako će se određivati visina poreza?
Visina poreza ovisit će o više faktora, među kojima je najvažnije zoniranje koje određuju jedinice lokalne samouprave (JLS). Svaka lokalna zajednica može segmentirati svoje područje u različite zone, pa će porez biti viši u atraktivnijim i vrjednijim dijelovima, primjerice u središtima gradova ili turističkim destinacijama. JLS su dužne donijeti odluku o visini poreza do kraja veljače 2025. godine, a ako to ne učine, za 2024. godinu minimalni porez iznosi 0,6 eura po četvornom metru. Porez se utvrđuje prema stanju na dan 31. ožujka svake godine, a ako je nekretnina tada prazna ili u kratkoročnom najmu, porez se plaća.
Posebna pravila za kratkoročni najam
Kratkoročni turistički najam pod posebnom je pažnjom nove porezne politike. Iznos poreza određivat će se prema indeksu turističke razvijenosti područja i kretat će se od 150 do 300 eura po krevetu u najrazvijenijim destinacijama, dok će u manje razvijenim zonama iznositi od 20 do 100 eura po krevetu. Ova mjera ima za cilj uravnotežiti porezno opterećenje između kratkoročnog i dugoročnog najma, budući da je kratkoročni najam do sada bio znatno manje oporezovan. Očekuje se da će ova promjena potaknuti vlasnike na dugoročniji najam, što bi moglo pozitivno utjecati na stabilizaciju tržišta najma.
Obveze pravnih osoba
Novi porez na nekretnine plaćat će i pravne osobe, uključujući banke i poduzeća. Iznimku čine objekti u javnoj namjeni i zgrade u državnom vlasništvu. Pravne osobe koje preuzmu nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja oslobođene su plaćanja poreza šest mjeseci, nakon čega su također obveznici poreza.
Prikupljanje i raspodjela poreza
Prihod od ovog poreza dijelit će se između države i lokalnih jedinica: 80 posto sredstava pripast će JLS, a 20 posto državnom proračunu. Time se lokalnim vlastima omogućuje veći financijski poticaj za učinkovitu naplatu i ulaganje u lokalne projekte i javne usluge1.
Utjecaj na tržište i ciljevi reforme
Glavni cilj porezne reforme je smanjiti špekulacije na tržištu nekretnina i potaknuti dugoročniji najam. Ministar financija ističe kako je dosadašnje nisko oporezivanje nekretnina pogodovalo rastu cijena i najma, osobito zbog spekulativnih kupovina. Novi porez trebao bi poslati jasnu poruku tržištu, smanjiti negativne posljedice prevelikog ulaganja u nekretnine iz špekulativnih razloga i potaknuti kvalitetnije korištenje postojećih stambenih kapaciteta. Iako se ne očekuje drastičan pad cijena, Vlada vjeruje da će reforma dugoročno stabilizirati tržište i učiniti ga dostupnijim građanima1.
Zaključak
Novi porez na nekretnine donosi značajne promjene za vlasnike stanova i kuća u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na pravednost, poticanje dugoročnog najma i stabilizaciju tržišta. Iako će neki vlasnici plaćati više nego dosad, očekuje se da će mjere dugoročno dovesti do zdravijeg i održivijeg tržišta nekretnina.